U januaru 2021. godine Vlada Njemačke predložila je Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon čega je izabran u Vijeću za implementaciju mira.Više od dvije godine kasnije, njemačke vlasti, skoro da uopšte ne komentarišu politiku Schmidta u BiH, iako se Federacija BiH nalazi u nikad većoj krizi.

O tome da li Njemačka takvim pristupom gubi kredibilitet u našoj zemlji i široj regiji Zapadnog Balkana i ostaje li se u sjeni američkih interesa razgovarali smo sa analitičarem Adijem Ćerimagićem.

"Nakon onih nametanja 2. oktobra specijalni predstavnik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan gospodin Sarazzin je izjavio kako oni u principu podržavaju instituciju visokog predstavnika, ali da visoki predstavnik svoje odluke donosi sam u okviru svog mandata i da će njemačka Vlada vrednovati odluke od 2. oktobra na osnovu toga da li one postignu ono što je sam visoki predstavnik najavio ka cilj. Odnosno, brže uspostavljanje vlasti, funkcionalnost Federacije i itd. Vlada Njemačke je tada i u kasnijim izjavama ostavljala dojam da podržava instituciju visokog predstavnika ali da sa njegovim odlukama u smislu da li ih odobravaju ili da bivaju konsultovani vezano sa tim, čini se da bi oni najviše voljeli da oni s time nemaju veze", rekao je Ćerimagić.

On smatra da bi u svakom slučaju, s obzirom da je prošlo šest mjeseci od nametanja, sada bilo vrijeme da njemačke vlasti donesu zaključak da li je postignut cilj.

"Na kraju krajeva i sam visoki predstavnik je potvrdio da nisu postigla njegov cilj. Ono što je trenutno raspoloženje u Njemačkoj kada je u pitanju sama institucija ali i visoki predstavnik, zbog činjenice da je on njemački državljanin, političar, da je predložen od prošle njemačke Vlade, da je odgovornost Njemačke, govorim o javnosti, ne o Vladi, veća u smislu akcija Schmidt. On se nalazi pod medijskom lupom u posljednjih šest mjeseci i njegovi postupci se dosta kritički promatraju", rekao je Ćerimagić.

Dodaje da je utisak u Bundestagu‚ što se vidjelo kroz izjave predsjedniku Vanjskopolitičkog odbora Michaela Rotha, da ovlasti visokog predstavnika i nisu više instrument koji ima legitimitet u BiH i regionu.Utisak je da njemačka Vlada želi da se misli kako oni nemaju nikakav utjecaj na Schmidta i njegove odluke. S druge strane postoji određena nelagoda spram te pozicije, jer se u javnosti stvara negativan kontekst", kazao je Ćerimagić.

Smatra da trenutna situacija u BiH i regionu najviše šteti Njemačkoj.

"Šteti BiH zato što imamo visokog predstavnika koji odlučuju o načinu kako će se sastavljati Vlada, mijenja ustav jednog entiteta nakon izbora. Nakon BiH najviše šteti Njemačkoj i Evropskoj uniji u smislu da koliko god se trudila da kaže da nema uplitanja u odluke Schmidta, on jeste predstavnik Njemačke u BiH. U tom smislu sigurno je da šteti ne samo kredibilitetu i vjerodostojnosti, već i kako političari u BiH percipiraju njemačku politiku u BiH", rekao je Ćerimagić.

Dodaje da u tom smislu ispada da Njemačka nema nikakvu pozitivnu ulogu na svakodnevnicu u BiH.

"Moj lični utisak u razgovorima sa ne samo političkim predstavnicima u Bundestagu i Vladi, kada se razgovara o BiH, izoliranoj od svega ostalog u regionu i svijetu, onda su svi njemački političari, od CDU-a, preko Zelenih, Liberala do Socijaldemokrata duboko razočarani sa onim što je trenutna njemačka politika. Ono što vide kao rezultat (ne)djelovanje, pa i kroz visokog predstavnika, ustvari ne zadovoljava ni ciljevima, ni ambicijama ni potrebama Njemačka. Međutim, čim ubacite regionalni kontekst, odnose sa Zagrebom i Beogradom, kad ubacite transatlanstki dio, onda shvatite da ono što se dešava u BiH nije vrijedno žrtve odnosa sa Beogradom i Zagrebom, već i Washingtonom", rekao je Ćerimagić.