U Beču će biti izgrađeno prvo geotermalno postrojenje za proizvodnju električne energije. Gradska energetska kompanija Wien Energie planira da izgradnja bude završena do 2026. godine.

Bečke vlasti su napomenuli da geotermalna energija predstavlja korištenje toplinske energije koja se nalazi u zemlji na visokim temperaturama. Time se toplina, koja se nalazi blizu površine, kao i u dubljim slojevima tla, može povratiti kako bi se iskoristila za grijanje ili proizvodnju struje.

Duboka geotermalna energija u Beču podrazumijeva korištenje geotermalne energije na dubinama između 400 i 5.000 metara gdje su, kako je obrazloženo, temperature mnogo više u poređenju sa geotermalnom energijom blizu površine.

Također je napomenuto geotermalna energija ima brojne prednosti u odnosu na druge izvore energije bazirane na fosilnim gorivima. Kao najveća prednost istaknuto je to da je riječ o čistoj i sigurnoj energiji za okoliš. Metoda, koja se koristi za dobijanje struje, ne stvara štetne emisije. Druga prednost su zalihe energije koje su uvijek dostupne. Zalihe geotermalne energije su, kako je navedeno, gotovo nepresušan resurs te za razliku od hidroelektrana zauzimaju mali prostor.

"Koristeći duboku geotermalnu energiju za grijanje slijedimo naš plan za postizanje klimatske neutralnosti Beča do 2040. Zahvaljujući nalazištima termalne vode direktno ispod grada i dobro razvijenoj mreži daljinskog grijanja, u jedinstvenoj smo poziciji u Evropi da možemo snabdjeti domaćinstva klimatski neutralnom toplinom", istakao je Peter Hanke, član bečke gradske vlade koji vodi resor za javna preduzeća.

Izgradnjom prvog dubokog geotermalnog postrojenja u naselju Aspern kod Beča do 20.000 domaćinstava grijat će se toplotom iz zemlje. Projekat će implementirati Wien Energie koji do 2030. želi razviti četiri elektrane s ukupnom snagom do 120 megavata za ukupno 125.000 domaćinstava. Procijenjeno je da bi to bi odgovaralo godišnjem smanjenju emisije ugljendioksida za 325.000 tona.

Za ispuštanje termalne vode potrebno je, kako je obrazloženo, nekoliko bušotina na dubini većoj od 3.000 metara. Zbog ove dubine, koja je stotinu puta veća od najdublje podzemne stanice u Beču i zbog toga što su bušotine prečnika samo 30 centimetara, ne očekuju se vibracije na površini zemlje.

Termalna voda se kroz jednu bušotinu transportuje na površinu pomoću pumpe. Nakon izvlačenja toplote na površini, voda se vraća kroz drugu bušotinu u isto nalazište stvarajući zatvoreni obnovljivi ciklus. Dobijena toplota se potom usmjerava u mrežu daljinskog grijanja. Očekuje se da će investicija iznositi 80 miliona eura. Pripremni radovi bi mogli početi naredne godine, dok je puštanje postrojenja u rad predviđeno u 2026., saopćile su bečke vlasti.

Klix.ba