2025-05-06

Na redovnoj polugodišnjoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), visoki predstavnik Christian Schmidt predstavio je svoj najnoviji izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, ističući kako zemlja prolazi kroz jednu od najozbiljnijih kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i naglasio da "opasnost od rata ne postoji".

On je istakao značaj Rezolucije 1031, koju je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo u decembru 1995. godine, kao i predstojeće obilježavanje 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma krajem maja ove godine u Daytonu, gdje će se okupiti predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske, NATO-a i međunarodne zajednice.

Porast tenzija, ali bez sigurnosne krize

Schmidt je naglasio da je izvještajni period obilježen "značajnim porastom tenzija", posebno u prvom kvartalu 2025. godine.

"To je jedna izvanredna kriza – najteža od Dejtona – ali još uvijek ne vidim indikacije da se radi o sigurnosnoj krizi", rekao je visoki predstavnik.

Prema njegovim riječima, pogoršanje situacije uslijedilo je nakon presude entitetskom predsjedniku Miloradu Dodiku, koji je potom intenzivirao napade na ustavni poredak, čak ukazujući i na mogućnost secesije. "Brzina usvajanja zakona u entitetu pokazuje da su dokumenti o tome ranije pripremljeni. To je suprotno Dejtonu, a Ustavni sud BiH je sve te zakone poništio", istakao je Schmidt.

Također je upozorio na uspostavljanje entitetskih zakona koji su u sukobu s državnim nadležnostima, što je dodatno narušilo političku stabilnost i usporilo reformski proces ka EU.

Apel građana i stav međunarodne zajednice

Schmidt je kazao kako mu se građani sve češće obraćaju pitanjem: "Možete li, gospodine Schmidte, spriječiti da ponovo izbije rat?" Njegov odgovor je jasan: "Nema opasnosti od rata." Ipak, upozorio je na "zapaljivu retoriku i uvrede koje pojedini akteri koriste, dovodeći u pitanje opstanak BiH u skladu s Dejtonskim sporazumom".

Pohvalio je zaposlene u državnim institucijama, posebno iz Republike Srpske, koji nisu slijedili nezakonita naređenja, uprkos pritiscima, kao i opozicione stranke koje su jasno izrazile svoje protivljenje takvim postupcima.

Govoreći o hrvatskoj zajednici, Schmidt je naglasio njihovu predanost evropskim integracijama i dijalogu, a kao pozitivan primjer naveo je situaciju u Mostaru, gdje su lokalni akteri rješavali probleme bez vanjskog uplitanja.

Diskriminacija i reforma izbornog sistema

Govoreći o vladavini prava, visoki predstavnik je podsjetio na važnost provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući slučajeve Sejdić-Finci, Komšić i Ljubić. Rekao je da se diskriminacija mora hitno adresirati, kao i da ustavne promjene moraju biti u skladu s evropskim standardima.

"Narod u BiH može živjeti zajedno. Zajednice ne podržavaju secesionizam ni ekstremizam. Imate mnogo dokaza za to. Međunarodna zajednica mora pomoći ovom narodu i pokazati da nije zaboravljen", poručio je Schmidt.

Ekonomska stabilnost, demografski pad i okolišni izazovi

Iako je ekonomska situacija u BiH stabilna, Schmidt je upozorio na ozbiljan demografski pad, naročito među mladima, te istakao potrebu za boljim podacima kako bi se razumjela stvarna situacija. Također je naveo nastavak prirodnih katastrofa i značaj zaštite okoliša.

"Mi ne možemo ignorisati realnost. Dejtonski sporazum ostaje temelj za BiH, ali se mora dalje razvijati, ne dovoditi u pitanje", kazao je Schmidt.

Pozvao je političke lidere da se usmjere na 14 prioriteta Evropske komisije, borbu protiv prijetnji, jačanje funkcionalnosti države i provedbu reformi koje će osigurati prosperitetnu budućnost.

"Nijedan pojedinac nije iznad zakona", zaključio je Schmidt i dodao da OHR nikada nije trebao biti trajna institucija, već da se sve težnje BiH ka EU trebaju nadograditi na dejtonski sistem.